Tehnoblogija

Kako se već godinama bavim pisanjem u različitim oblicima, od različitih članaka za časopise, preko knjiga pa sve do lijepih korporativnih mailova za široke mase, evo nešto o čemu sam već dugo htio pisati – o jednostavnim pravilima koja će svaki informatički tekst učiniti barem dovoljno dobrim. Zadnjih par godina odigram i ulogu urednika posebnog izdanja časopisa Mreža za WinDays konferenciju, a to znači da mi kroz ruke prođu svi tekstovi koji se objave, neki čak i više puta, a svakog detaljno pročitam, ispravim stilske i pravopisne greške i dalje proslijedim na obradu i, vrlo važno, dodatnu lekturu kod pravog lektora.

Možda i nije na meni da pišem ovakve postove, no kroz ruke mi često prolaze raznorazni IT tekstovi i uvijek mislim isto pa eto prilike da to pretvorim u nešto konkretno. Napominjem, nemam nikakvo formalno obrazovanje pa stoga ni neću ulaziti u pravopis (no priznajem, neopisivo me zabavljaju pravopisne greške na javnim mjestima, pogledajte blog Nepismeni), već ću se držati osnova koje bi trebali znati apsolutno svi. Pravopis ste ili već naučili (dijeca, poućak i ljepo) ili ćete ga tek naučiti ili ćete to možda prepustiti lektoru. Stoga slijedi par osnova pismenih i čitkih informatičkih tekstova… 

#1 – Koristite hrvatske riječi. Ili barem one koje imaju smislenu hrvatsku varijantu. Hardware je zapravo hardver, software je softver, environment je okruženje, development je razvoj, a web service je, ne biste vjerovali, web servis. Što vam zvuči i izgleda ljepše: „Za development novih web servicesa korišten je .NET library“ ili „Za razvoj novih web-servisa korištene su .NET biblioteke“?

#2 – Italic je vaš prijatelj. Ukoliko neka riječ nema smislenu hrvatsku varijantu (uvijek možete provjeriti na EUdictu), stavite ju u italic. Recimo: „Za deployment će nam trebati dva sata“. [edit, hvala boris] Također, da budemo dosljedni prethodnom pravilu, za italic je bolje reći i napisati hrvatsku riječ – kurziv. [/edit]

#3 – Engleski nazivi (s velikim početnim slovom) nisu u italicu. Kratko i jasno. Evo i primjer: „Koristit ćemo Windows Presentation Foundation“. Ali pazite na sljedeća dva primjera: „Koristit ćemo .NET Framework“ i „Naš framework nudi stabilnost“. U prvom primjeru je riječ Framework dio naziva, a u drugom obična engleska riječ, te je stoga u italicu.

#4 – Pametno koristite crticu pri deklinaciji. Pri deklinaciji stranih riječi ne koristite crticu. Ona se koristi isključivo kad se radi o kratici. Evo opet malo primjera: „Microsoftova platforma nudi to i to“ (znači ne „Microsoft-ova platforma“) i „Korisnici XML-a znaju to i to“.

#5 – Velika slova čine razliku. Nazivi proizvoda uvijek se pišu velikim početnim slovom. Također, ne znam zašto ljudi imaju potrebu riječ enterprise pisati velikim slovom? Možda zbog svemirskih brodova… Evo primjera: „Različiti enterprise korisnici koriste različite verzije Windowsa, a neki imaju i WinZip“. Isto vrijedi i za nazive opcija ili izbornika: „Kliknite na File, a zatim na Exit“.

#6 – Server ili poslužitelj? Ukoliko je riječ server dio naziva proizvoda, piše se velikim slovom: „Instalirali smo Windows Server i Exchange Server“. Ukoliko pak označava „poslužitelj“, odnosno specijalizirano računalo, onda se tako i piše (vrijedi pravilo #1): „Novi poslužitelj koristit će Windowse“. Znači, riječ server se piše ili kao dio naziva s velikim početnim slovom ili uopće ne.

#7 – Kratice su nečitljive. Čemu pisanje kratica u službenom tekstu? Da se brže pročita? Ili možda brže napiše? Nisu to SMS poruke ili IM razgovor… Izbjegavajte kratice naziva, bilo da se radi o tvrtkama, proizvodima ili nečem drugom. Znači, konkretno, ovo ne valja: „Danas je MS predstavio Win Server 2003“.

#8 – Ne pišite u prvom licu. Vaši tekstovi nisu kolumne. Sve je stvar stila, jer rečenicu poput „U narednim odlomcima pokazat ću vam kako to napraviti“ možete pretvoriti u neodređen oblik („U narednim odlomcima bit će pokazano kako to napraviti“) ili bolju verziju prvog lica, no ovaj put množine: „U narednim odlomcima ćemo vam pokazati kako to napraviti“. Također, osim ako forsirate  osebujan stav, izbjegavajte osobne komentare poput: „U rujnu izlazi Silverlight (napokon!)“.

#9 – Neka tekst izgleda lijepo. Koristite nove odlomke svako malo, recimo svakih 5-15 redova. Sve manje od toga čini tekst isjeckanim, a više preteškim za čitanje. Ubacite koji podnaslov, međunaslov, bilo što da razbijete ogroman blok teksta.

#10 – ITD je kazalište. Korištenje „itd.“ ne izgleda prelijepo („Dostupni su izbornici File, Edit, View, itd.“). Za nabrajanje postoje i bolje varijante poput: „Dostupni su izbornici File, Edit, View i drugi“. Nemojte ni slučajno napisati nešto između, kao: „Dostupni su izbornici File, Edit, View i dr.“.

#11 – Prije znakova interpunkcije nema razmaka. Poslije znakova interpunkcije ima. I točka. Ne valja sljedeće: „Zašto ? Iskreno , ne znamo.Čini nam se ispravno.“; ispravno bi bilo: „Zašto? Iskreno, ne znamo. Čini nam se ispravno.“.

#12 – Koristite provjeru pravopisa. Jednostavno i dostupno svima. Riječi podcrtane crvenom vijugavom crtom zaslužuju dodatnu pažnju, ostale ne.
I to bi bilo više-manje to. No ne mogu odoljeti, evo još par naputaka koji direktno ulaze u sfere pravopisa pa stoga neću davati dodatna objašnjenja (jer ih ne znam) niti spominjati iznimke. Nije moje područje, ali znam sljedeća pravila i definitivno pomažu. Slijedite ih i vi i u 95% slučajeva ste sve točno napisali.

#13 – Zarez, da ili ne? Prije sastavnih veznika (i, pa, te, ni, niti) ne mora ići zarez, prije rastavnih (a, ali, nego, već, no) mora. Iznimki ima, ovisi o stilu pisanja i kontekstu. Znači: „Instalirali smo softver i poslali poruku“ i „Instalirali smo softver, a zaboravili smo poruku“.

#14 – S ili sa? Svuda koristite „s“, osim prije riječi koje počinju sa z/s/ć/ž/š i ps/ks [edit, hvala viborc i Gjuro]. Ispravno bi bilo: „Sa šumskim prijateljem, s tako lijepom kutijom i sa psom…“.

#15 – Infinitiv glagola. Infinitiv glagola ima skraćeni završetak bez „i“ ukoliko pomoćni glagol dolazi iza njega. Znači, točno je sljedeće: „Razgovarat ćemo“ i „Mi ćemo razgovarati“.

#16 – Pročitajte još jednom što ste napisali. Nemojte skenirati tekst, pročitajte si ga. Da li ste shvatili o čemu ste pisali? Da li vam pada na pamet neko neodgovoreno pitanje? Ništa ne pokazuje šlampavost bolje od nečitkog teksta punog grešaka, jer biste 90% grešaka uočili da ste samo još jednom pogledali u tekst.

U komentarima očekujem ispravke svojih navoda (ogradio sam se još na početku) i još poneko ključno pravilo koje zaslužuje biti ovdje. Stoga, navalite!