Nekad davno, prije nego što se moje pisanje svelo na uređivanje WinDays Mreže i pokoji članak te ovaj blog, aktivno sam pisao u Bugu i Mreži. Naravno, stalno razmišljam kako bih trebao dovršiti tri teksta koji mi već dulje vrijeme stoje u draftu i malo se pokrenuti, ali do tada – eto novi post. Među mojim tekstovima moglo se naći doista svašta, od prikaza tehnologija, softvera pa sve do tehničkih radionica, a u to vrijeme su nastale i tri knjige o razvoju za web. Često sam u međuvremenu razmišljao kako to spojiti s Microsoftovim svijetom u kojem se trenutno nalazim, dok prije otprilike dvije i pol godine nije došla prilika – s MSDN-a je došao poziv za pisanje tekstova za početnike, javio sam se, napisao ih, prošli su striktnu jezičnu korekciju, i eto ih objavljenih na webu! (samo da razjasnim, cijeli proces je kratko trajao, objavljeni su na webu još od veljače 2007. godine, pa je valjda sad već krajnje vrijeme da to spomenem na blogu :)

Stoga, ako želite ući u svijet razvoja za web, zanimaju vas JavaScript i CSS, a engleski vam nije stran za učenje novih stvari, pozivam vas da ih pročitate:

• Introduction to JavaScript
• Introduction to CSS

Članke možete preuzeti u PDF formatu ili čitati online, kako vam odgovara. Oba članka su inače dio Beginner Learning centra na MSDN-u, pa tamo možete pronaći i više zanimljivih stvari za učenje – pročitajte sumarni blog post. Ugodno čitanje!

Većina razvojnih timova (nekad bih možda naivno rekao i “svi”, ali danas više ne) koristi neku vrstu repozitorija izvornog koda. Tipičan primjer za to je SourceSafe koji prati razvoj u Visual Studiju od davnih dana. Svi ti repozitoriji imaju osnovnu mogućnost check-outa datoteka koje zatim uređuje samo jedan programer i potom ih check-inira natrag u sustav kako bi svi mogli uživati (ili ne) u njegovim umotvorinama.

Dolaskom Team Foundation Servera priča se znatno proširila, pa tako primjerice pri check-inu se može automatski pokrenuti niz testova nad novim kodom i ako testovi ne prolaze, jednostavno check-in nije dozvoljen. Ili pak da svaki check-in mora biti povezan s određenim radnim zadatkom, kako bi se mogao pratiti kompletan put do finalnog proizvoda. Tu je naravno i verzioniranje izvornog koda, zatim grananje verzija, spajanje različitih izmjena u jednu verziju, shelving (privremeno stavljanje koda na policu na serveru, ne odmah u glavnu kolekciju koda), automatski buildovi rješenja, praćenje radnih zadataka i još štošta što olakšava zajednički rad više ljudi na jednom projektu. Mogućnosti Team Foundation Servera sežu naravno dalje nego što sam ovdje spomenuo – prvenstveno govorim o source kontroli, a više o TFS-u možete pročitati ovdje.

No Team Foundation Server se može nekima učiniti i prevelik korak naprijed (iako ga se naravno može koristiti bez Visual Studio Team System edicija), već je sve što im treba nova i bolja verzija SourceSafea.  I dok Team Foundation Server s verzijom 2010 (trenutno u beta 1 verziji) kreće krupnim koracima dalje u integraciji razvojnih timova, početkom mjeseca najavljena je nova verzija TFS-a baš namijenjena trenutnim SourceSafe korisnicima – Team Foundation Server Basic. Baš i nije ispravno reći “verzija”, jer će se zapravo TFS 2010 nakon instalacije moći konfigurirati da radi u Basic izdanju. Više o putu od SourceSafea do Team Foundation Servera 2010 možete pročitati na blogu jednog od programera.

U svakom slučaju, ono što će biti posebno zanimljivo SourceSafe korisnicima su sljedeće stvari:

• Kao baza u koju se sprema kod može se koristiti SQL Server Express (besplatna verzija)
• Instalacija je krajnje jednostavna, automatizirana i sve sama konfigurira
• Može se vrtjeti i na klijentskoj mašini, a može instalirati i na jedini server u vašoj tvrtki (koji možda služi i kao DC, e-mail…)
• Cjenovno će biti vrlo blizu SourceSafea (najave tek slijede)
• Radi na 32-bitnom i 64-bitnom OS-u

Pratite najave na TFS stranicama ili pročitajte online članak u Application Development Trends časopisu.

Izlaskom Windows Viste početkom ove godine na desktope su došli i gadgeti, mali programi koji se smještaju u Windows Sidebar, bočnu traku na desktopu. Iako sam koncept nije nov ni originalan (vjerojatno najpopularnija preteča bio je Konfabulator, danas poznat kao Yahoo! Widgets), samim time što se nalazi ugrađen u operacijski sustav dobiva na popularnosti i, očigledno, raširenosti. Microsoftovi gadgeti postoje u dva oblika - mogu se nalaziti na desktopu (tad ih nazivamo Sidebar gadgeti) ili na webu u sklopu Live usluga (tad se radi o Live gadgetima). No daleko popularniji su Sidebar gadgeti, o čemu svjedoči i broj dostupnih za preuzimanje s Windows Live Gallery portala (idealna prilika da upotrijebim floskulu - za svakog ponešto).
Gadgeti su vrlo često ekstenzija neke web-stranice, jer se njima otvara novi kanal komunikacije s posjetiteljem. Primjerice, ukoliko vaš portal sadržava informacije o najnovijim događanjima u regiji, zašto ne napraviti te informacije dostupnima i na desktopu posjetitelja? Informacije se mogu redovito osvježavati, a posjetitelji će za više detalja ionako posjećivati vaše stranice (a i bit će redovito podsjećani da one postoje). Gadgeti mogu i agregirati informacije iz više različitih izvora (najjednostavniji primjer je RSS čitač), ili pak biti zasebne aplikacije poput Sudoku igre ili monitora zauzetosti resursa računala. Što se tiče same tehnologije, gadgeti nisu ništa drugo doli obične HTML stranice potpomognute s malo JavaScripta. Podaci na njima se osvježavaju putem AJAX-a, a imaju mogućnost i spremanja nekih podataka na računalo, poput konfiguracije ili cacheiranih informacija. 
Želite li se upustiti u izradu vlastitih gadgeta, za prvi korak pročitajte članak Gadget Development Overview. Iz prve ruke, izrada je krajnje jednostavna, uz dva neizbježna problema. Prvi je definitivno ograničenje u veličini - gadgeti su mali i uski oko 180 pixela, te može biti dosta složeno smjestiti smisleno sučelje u tako malen prostor. Na raspolaganju vam stoji flyout, odnosno prozor u kojem možete prikazati više detalja i informacija, no osnovno sučelje je vrlo ograničeno, a baš u njemu trebaju biti prikazane ključne informacije. Drugi nedostatak je problem u pisanju koda - s obzirom da je kod gadgeta zapravo JavaScript, problem je u debugiranju. Proces može biti mukotrpan, jer zahtijeva stalno pakiranje gadgeta, instaliranje i provjeravanje rezultata. Usput, gadgeti se mogu i jednostavno pakirati - cijeli se direktorij sa sadržajem gadgeta kompresira u ZIP format i zatim se datoteci promijeni ekstenzija u .gadget i to je to, spremno za instalaciju i distribuciju.
I za kraj, zanima li vas izvorni kod gadgeta koji dolaze s Windows Vistom, ništa vas ne sprečava da ga pogledate. Kod svih gadgeta nalazi se u folderu C:\Program Files\Windows Sidebar\Gadgets, a kod svih naknadno instaliranih gadgeta nalazi se u C:\Users\<ime_korisnika>\AppData\Local\Microsoft\Windows Sidebar\Gadgets. No ni to nije sve - zanimaju li vas hrvatski gadgeti (dakle, s domaćim sadržajem), posjetite www.microsoft.com/croatia/gadgets, gdje ih na raspolaganju trenutno stoji 7 (od pregledavanja cijena dionica, poslova i događanja pa do vijesti i slušanja radio programa). Razvijete li novi hrvatski gadget i želite li ga uključiti na tu stranicu, javite mi!