Danas smo kolega Draško Ivanišević (Server & Tools Business Group Lead, ili po naški, voditelj grupe serverskih proizvoda) i ja sudjelovali na IDC BI Roadshowu u hotelu Esplanade i održali 20-minutnu prezentaciju o Microsoftovoj BI platformi. Na samom događaju okupili su se vodeći domaći i globalni vendori te održali prezentacije koje su se kretale od osvrta na tržište preko BI strategije pojedinih vendora pa sve do konkretnih rješenja na određenim platformama. Našu prezentaciju možete pogledati i preuzeti na Slideshareu.

U samoj prezentaciji fokusirali smo se na Microsoftovu strategiju za BI i govorili o tome što danas nudi Microsoftova BI platforma. Uz dokazanu pouzdanost, snagu i skalabilnost SQL Servera kao platforme (potkrijepljeno s par impozantnih svjetskih studija slučaja), Microsoft svoju BI platformu temelji na Microsoft SharePointu i Microsoft Excelu. SharePoint je u svojoj osnovi portalska platforma za kolaboraciju, a njegove se mogućnosti mogu opisati i s engleskim pojmovima poput enterprise content management, collaboration & social computing, portals (u intranet i ekstranet scenarijima), business process & forms, enterprise search i business intelligence. BI mogućnost Sharepointa, na koju smo se naravno i fokusirali u kratkoj prezentaciji, omogućava pristup izvještajima putem portala, izradu dashboarda, KPI-eva i svega ostalog potrebnog za kompletno BI rješenje.

Excel je vjerujem svima dobro poznat kao alat za analizu i obradu tabličnih podataka (ali za svaki slučaj evo link i na mogućnosti verzije 2007), a u sklopu Microsoftove BI platforme je glavni alat za izradu izvještaja i njihovu objavu na Sharepoint portalu za kasnije izvršavanje, dijeljenje s kolegama ili povezivanje s drugim izvještajima, dashboardima ili KPI-evima. Kroz Excel je moguće spajati se na kocku (OLAP), pristupati njenim dimenzijama i atributima, slagati ih u izvještaje i grafove te analizirati kroz standardne mogućnosti Excela (poput filtriranja, conditional formattinga, sortiranja…). Excel je za tu namjenu izvrstan alat – ljudi ga poznaju, ionako ga koriste za analizu i rad s podacima, a ovako ga mogu koristiti direktno nad podacima i slagati izvještaje uživo.

Jedna od poruka našeg predavanja bila je zato jednostavna – konsolidirajte postojeće investicije u proizvode. Sharepoint je kolaboracijska platforma implementirana u mnogim tvrtkama, Excel omogućava potpuno iskorištavanje postojećih znanja i investicija u edukaciju, a SQL Server se možda već koristi kao baza za neke druge projekte unutar firme. Dodajmo još tome da SQL Server Enterprise Edition nema nikakvih dodatnih modula – radi se o kompletnom proizvodu koji out-of-the-box donosi ETL, Integration Services, Analysis Services (OLAP), Reporting Services pa zatim i mogućnosti kao što su particioniranje podataka, transparent data encryption, Service Broker, kompresiju podataka i slično. Jedan od white papera koje smo dijelili na eventu bio je i “SQL Server 2008: Spotlight on cost”, pa ukoliko vas zanima kako sa SQL Serverom možete uštedjeti (ima i konkretnih brojki naravno), preuzmite ga u PDF formatu (432 KB).

Na kraju predavanja smo spomenuli i domaće partnere (njih 15) koji imaju BI kompetenciju, odnosno specijalizirani su za BI u Microsoftovom partnerskom programu, Osim njih, rješenja na Microsoftovoj BI platformi razvija i interni Microsoftov odjel Microsoft Services, a jedno od vrlo aktualnih rješenja na tržištu koje se nudi jest Središnji izvještajni bankarski sustav, s naglaskom na regulatorno izvještavanje prema HNB-u.

Naravno, nismo mogli bez demonstracije – i zbog publike i važnosti događaja odlučili smo se prethodno snimiti video demonstracije, dok je živi demo bio dostupan na našem štandu. Pokazivali smo Gemini, doista revolucionarnu novu Microsoftovu tehnologiju koja pretvara Excel u punokrvni OLAP alat i omogućuje mu gotovo trenutačnu analizu ogromnih količina podataka (u našem primjeru, 1.3 milijuna zapisa u jednoj tablici u Excelu, no mogućnosti sežu čak i daleko više). Naravno, te se analize mogu objavljivati na poslužitelju, a Sharepoint donosi enteprise mogućnosti upravljanja tim izvještajima, odnosno Excelicama (praćanje opterećenja kroz vrijeme, trajanje izvršavanja upita, praćenje aktivnih korisnika i slično). Gemini dolazi u sljedećem valu Microsoftovih proizvoda, jer se temelji na Excelu 2010, Sharepointu 2010 i SQL Serveru 2008 R2. Gemini je doista opširna tema, prvenstveno zbog noviteta koje donosi, performansnih mogućnosti i novih scenarija koje otvara pa ću se time definitivno detaljnije baviti na blogu u narednim mjesecima.

P.S. Tko bi rekao i da se video-demo može srušiti? U ovom slučaju pao nam je laptop s govornice na pod i isključio projektor, ali sve smo u par sekundi vratili na svoje mjesto, upogonili i nastavili demo, a jedini podsjetnik na nemili događaj je manji ožiljak na laptopu.

P.P.S. Tko bi rekao da pojam “Excelica” nije uopće prihvaćen i da zapravo izaziva smijeh zbog svojevrsnog tepanja Excelu (naravno, pritom mislim na Excel datoteku)? Kad malo razmislim, zapravo je i razumljivo, no to je pojam koji se u potpunosti uvriježio u Microsoftu, a, mišljenja sam, i donekle partnerskom okruženju. S obzirom koliko mi imamo kriptičnih kratica, čudnih termina i nazivlja (kao uostalom i svaka druga korporacija), ako smo od čudnijih koristili samo pojam “Excelica”, itekako smo pazili, no svejedno vrijedi znati za ubuduće!

Početkom tjedna došlo mi je u ruke istraživanje IDC-a o utjecaju IT-a na gospodarstvo. I dok se istraživanje bavi utjecajem Microsofta i njegovog partnerskog ekosustava na gospodarstvo, u istraživanju ima i dosta zanimljivih općenitih činjenica o utjecaju domaćeg IT-a. S obzirom da radim na razinama nižim od globalnog pozicioniranja domaćeg tržišta, planiranja rasta mjerenog u milijardama i strategija poticanja izvoza, na neke apsolutne brojke gledam više kao na statistiku koju bi valjalo usporediti s okolnim tržištima. Evo par zanimljivih činjenica iz tog istraživanja (kompletna objava za novinare može se vidjeti ovdje):

• IT potrošnja u razdoblju 2009. - 2013. godine rast će 4,8 posto na godinu, dok će rast BDP-a iznositi 1,5 posto na godinu (dakle, ulažemo, što je i očekivano)
• Tijekom naredne četiri godine će djelatnosti povezane s IT-em generirati više od 1,5 milijardi kuna u ukupnim porezima
• U naredne četiri godine broj IT radnih mjesta će se povećati za 6,000 (s tim da danas imamo 26,000 IT profesionalnih radnih mjesta)
• To predstavlja stopu rasta zaposlenosti od 3,5 posto godišnje, što je gotovo 34 puta više od stope rasta opće zaposlenosti (dobra vijest za studente tehničkih fakulteta)
• Udio potrošnje na softver u ukupnoj IT potrošnji u 2009. godini je samo 14% (eto, toliko se novca vrti oko nas softveraša), no ipak 48% zaposlenja je vezano uz softver (dakle, softver pokreće tržište, što je možda i očigledno, ali eto i konkretnih brojki)
• IT tržište će pokrenuti stvaranje gotovo 200 novih tvrtki do kraja 2013. godine (možda je jedna od njih i vaša)

Zgodno je pogledati kako izgledaju slične statistike za druge zemlje. Primjerice, u Nizozemskoj se očekuje rast IT potrošnje od 1,6% (kod nas 4,8%), prihodi od poreza će im u četiri godine biti 5.8 milijardi USD (kod nas 318 milijuna USD – samo da netko to ne shvati kao da imamo niske poreze), stopa rasta zaposlenosti u IT-u će im biti 0,8%, a softver im nosi 20% IT potrošnje.

Kod Grčke su brojke malo drukčije – rast IT potrošnje će im biti 5%, prihodi od poreza bliskiji našima i to 906 milijuna USD, broj IT radnih mjesta će im narasti za 10,000 (a trenutno su na 104,000). Potrošnja na softver iznosit će im 13% ukupne IT potrošnje, a 32% IT zaposlenja će biti vezano uz softver.

Isto je istraživanje napravljeno za mnoge zemlje pa ako vas zanimaju okolna tržišta, bingajte.

Što se tiče Microsoftovog ekosustava, on uključuje tvrtke koje prodaju hardver koji koristi Microsoftov softver, proizvođače i prodavatelje softvera na Microsoftovoj platformi, preprodavače i distributere tih proizvoda, tvrtke koje instaliraju i upravljaju Microsoftovim rješenjima i tvrtke specijalizirane za edukacijom za Microsoftove proizvode. Evo par činjenica vezanih za taj ekosustav:

• Za svaku kunu koju Microsoft zaradi, tvrtke iz Microsoftovog ekosustava će zaraditi 12,34 kune
• Radna mjesta vezana uz Microsoftov ekosustav predstavljaju 46% ukupno zapošljavanja u IT-u u 2009. godini i donose 51% IT poreza u zemlji

S obzirom da sam već spominjao Nizozemsku i Grčku, evo i njihovih brojki – u Nizozemskoj svaki Microsoftov euro donosi 9,49 eura ekosustavu, a u Grčkoj 11,32 eura.

Ako vas dodatno zanima cijela tema, pogledajte službene stranice.