Luka Abrus
Analize
Microsoft u svijetu mission-critical aplikacija
Pon, 01. Veljača
Iako više-manje redovno pratim različita IT istraživanja, eto jednog koje me poprilično pozitivno iznenadilo. Prije nego što se upustim u detalje, moram spomenuti da je Microsoft sponzorirao ovo istraživanje (što doista ne gledam kao na minus ili da bi rezultate trebalo uzeti s rezervom – koja bi se istraživačka tvrtka poput IDC-a dopustila “prodaju” i namještanje rezultata?).
Uglavnom, IDC je proveo istraživanje mission-critical aplikacija u enterprise svijetu – intervjuirano je više od 900 velikih tvrtki iz Amerike, Francuske, UK-a i Njemačke. Mission-critical aplikacije su definirane kao poslovne aplikacije (ne računajući e-mail) koje bi zaustavile poslovanje tvrtke u slučaju da prestanu raditi. Njih tipično održava IT tvrtke, a primjeri su recimo sustav za rezervaciju karata avio-prijevoznika ili obrada narudžbi u lancu maloprodajnih dućana.
Microsoft nije sudjelovao niti utjecao na odabir tvrtki uključenih u istraživanje. Sve tvrtke zapošljavaju više od 1000 zaposlenika (prosječna veličina uključenih tvrtki je 6000 zaposlenika). A rezultati? Iznimno zanimljivi…
- Windows Server drži #1 mjesto među poslužiteljima (52,7%) za pokretanje mission-critical aplikacija
- Windows Server i .NET su #1 aplikacijski server (54,1%)
- Korištenje .NET-a premašuje Javu u tvrtkama svih veličina
- Windows Server je #1 operacijski sustav (46%) za pokretanje mission-critical Java aplikacija
- SharePoint vodi (naprema IBM WebSphereu) kao #1 portal za primarne mission-critical aplikacije
- SQL Server vodi (naprema Oracleu) kao #1 baza podataka za primarne mission-critical aplikacije
- BizTalk Server vodi (prema Oracleu) kao #1 tehnologija za integraciju procesa za primarne mission-critical aplikacije
- Microsoft vodi kao #1 vendor za servisno-orijentirane arhitekture (58,6%)
Za sve detalje o istraživanju i kompletne rezultate pogledajte ovdje, a tu možete pronaći i prezentaciju sa svim informacijama. Iako se svako istraživanje može interpretirati na bezbroj načina (a znamo i hrpu one-linera na temu statistika), izgleda da ove pokazatelje ipak ne treba ignorirati…
IDC: Utjecaj IT-a na gospodarstvo
Pet, 09. Listopad
Početkom tjedna došlo mi je u ruke istraživanje IDC-a o utjecaju IT-a na gospodarstvo. I dok se istraživanje bavi utjecajem Microsofta i njegovog partnerskog ekosustava na gospodarstvo, u istraživanju ima i dosta zanimljivih općenitih činjenica o utjecaju domaćeg IT-a. S obzirom da radim na razinama nižim od globalnog pozicioniranja domaćeg tržišta, planiranja rasta mjerenog u milijardama i strategija poticanja izvoza, na neke apsolutne brojke gledam više kao na statistiku koju bi valjalo usporediti s okolnim tržištima. Evo par zanimljivih činjenica iz tog istraživanja (kompletna objava za novinare može se vidjeti ovdje):
- IT potrošnja u razdoblju 2009. – 2013. godine rast će 4,8 posto na godinu, dok će rast BDP-a iznositi 1,5 posto na godinu (dakle, ulažemo, što je i očekivano)
- Tijekom naredne četiri godine će djelatnosti povezane s IT-em generirati više od 1,5 milijardi kuna u ukupnim porezima
- U naredne četiri godine broj IT radnih mjesta će se povećati za 6,000 (s tim da danas imamo 26,000 IT profesionalnih radnih mjesta)
- To predstavlja stopu rasta zaposlenosti od 3,5 posto godišnje, što je gotovo 34 puta više od stope rasta opće zaposlenosti (dobra vijest za studente tehničkih fakulteta)
- Udio potrošnje na softver u ukupnoj IT potrošnji u 2009. godini je samo 14% (eto, toliko se novca vrti oko nas softveraša), no ipak 48% zaposlenja je vezano uz softver (dakle, softver pokreće tržište, što je možda i očigledno, ali eto i konkretnih brojki)
- IT tržište će pokrenuti stvaranje gotovo 200 novih tvrtki do kraja 2013. godine (možda je jedna od njih i vaša)
Zgodno je pogledati kako izgledaju slične statistike za druge zemlje. Primjerice, u Nizozemskoj se očekuje rast IT potrošnje od 1,6% (kod nas 4,8%), prihodi od poreza će im u četiri godine biti 5.8 milijardi USD (kod nas 318 milijuna USD – samo da netko to ne shvati kao da imamo niske poreze), stopa rasta zaposlenosti u IT-u će im biti 0,8%, a softver im nosi 20% IT potrošnje.
Kod Grčke su brojke malo drukčije – rast IT potrošnje će im biti 5%, prihodi od poreza bliskiji našima i to 906 milijuna USD, broj IT radnih mjesta će im narasti za 10,000 (a trenutno su na 104,000). Potrošnja na softver iznosit će im 13% ukupne IT potrošnje, a 32% IT zaposlenja će biti vezano uz softver.
Isto je istraživanje napravljeno za mnoge zemlje pa ako vas zanimaju okolna tržišta, bingajte.
Što se tiče Microsoftovog ekosustava, on uključuje tvrtke koje prodaju hardver koji koristi Microsoftov softver, proizvođače i prodavatelje softvera na Microsoftovoj platformi, preprodavače i distributere tih proizvoda, tvrtke koje instaliraju i upravljaju Microsoftovim rješenjima i tvrtke specijalizirane za edukacijom za Microsoftove proizvode. Evo par činjenica vezanih za taj ekosustav:
- Za svaku kunu koju Microsoft zaradi, tvrtke iz Microsoftovog ekosustava će zaraditi 12,34 kune
- Radna mjesta vezana uz Microsoftov ekosustav predstavljaju 46% ukupno zapošljavanja u IT-u u 2009. godini i donose 51% IT poreza u zemlji
S obzirom da sam već spominjao Nizozemsku i Grčku, evo i njihovih brojki – u Nizozemskoj svaki Microsoftov euro donosi 9,49 eura ekosustavu, a u Grčkoj 11,32 eura.
Ako vas dodatno zanima cijela tema, pogledajte službene stranice.
Demokracija na Wikipediji pod povećalom
Pet, 24. Kolovoz
Vjerujem da znate za problem koji muči Wikipediju – s obzirom da se temelji na upisivanju podataka od strane korisnika, nije imuna na unošenje zlonamjernih i neistinitih činjenica u svrhu blaćenja ili, u najblažem slučaju, malo zabave. I dok to po Americi diže dosta buke, jer se cijela stvar počela koristiti u političke svrhe, pojavio se WikiScanner. Radi se o alatu koji skenira sve anonimne izmjene i spaja ih s IP adresama različitih tvrtki i organizacija. Izmjene za koje je poznat autor nisu toliko zanimljive, jer takve obično ne sadržavaju problematične činjenice upitne istinitosti.
WikiScanner pretražuje nešto više od 34 milijuna anonimnih izmjena od 2002. godine i tu se doista može pronaći svašta – pogledajte recimo niz zanimljivih izmjena zajedno s autorima otkrivenim po IP adresi. Na WikiScanneru su već mapirali rangeove IP adresa s izmjenama pa tako možete vidjeti koje su izmjene stigle anonimno (ili ipak ne) iz američkih stranaka, različitih novinskih agencija, korporacija poput Wal-Marta, Pfizera ili pak Microsofta (o tome malo kasnije). Možete čak i sami upisati IP range i vidjeti koje su anonimne izmjene stigle iz vama zanimljivih organizacija ili tvrtki (možda je netko i iz vaše tvrtke nešto mijenjao, tko zna).
Probao sam upisati IP range koji koristi Microsoft Hrvatska i izgleda da moje kolege nisu bile pretjerano zainteresirane nešto mijenjati – očekivanih 0 izmjena, a slično vjerojatno vrijedi i za većinu ostalih domaćih tvrtki. No zanimljivo je stvar pogledati na globalnoj razini. Naletio sam na blog koji je analizirao Microsoftove izmjene na Wikipediji i ispada da čak ni na globalnoj razini nije bilo niti jedne posebno zanimljive anonimne izmjene iz Microsofta. Tome se čak i malo čudim, jer će se među desecima tisuća ljudi sigurno pronaći netko tko će htjeti nešto anonimno i zlonamjerno izmijeniti ne znajući da može biti otkriven. Bacite pogled na spomenuti blog i napišite u komentarima što o tome mislite, odnosno koliko vjerujete u istinitost tih podataka. Pitam, jer se Microsoft redovito optužuje za FUD-anje i beskompromisno blaćenje konkurenata i drugih tehnologija uz istovremeno dizanje vlastitih proizvoda u neslućene visine. Bilo je tu i nedavno domaćih primjera u blogosferi, odnosno optužbi, a bolje platforme za tako nešto od Wikipedije doista ne vidim…
Microsoft i open-source? Blasfemija!
Uto, 21. Kolovoz
Nedavno je objavljen novi site posvećen open sourceu iz Microsofta na adresi microsoft.com/opensource. Iako spominjanje open-sourcea uz Microsoft uvijek izaziva kritike onih koji ne poznaju situaciju i sve vide crno ili bijelo, besplatno ili komercijalno (naletio sam i na poneki takav domaći blog), činjenica jest da Microsoft već niz godina znatno ulaže u taj svijet i polako se pojavljuju prvi rezultati. Primjerice, u jednom Gartnerovom izvještaju s početka mjeseca stoji da je Microsoft pokrenuo znatno konzistentniju OSS strategiju, a nedavne najave uvelike pojašnjavaju Microsoftov stav prema OSS-u. Rezultat je to dvije stvari – pokretanja gore navedenih stranica i objave da su dvije Microsoftove licence iz Shared Source inicijative, Microsoft Permissive License (Ms-PL) i Microsoft Community License (Ms-CL) predane neprofitnoj organizaciji Open Source Initiative na odobrenje. Gartner također navodi da su, prema njima, te dvije licence već odavno kompatibilne, odnosno napisane prema open-source definiciji.
U svakom slučaju, ukoliko ste dosad mislili da su Microsoft i open-source nespojivi, bacite pogled na neke od sljedećih resursa. Port 25 je portal kojeg održava Open Source Software Lab iz Microsofta i služi kao resurs za tehničke informacije, različite how-to članke i blogove za zajedničko korištenje Microsoftovih i open-source tehnologija. Codeplex je pak Microsoftov web za smještanje i razvoj open-source projekata (po uzoru na SourceForge). Pogledajte često postavljana pitanja vezana uz Microsoft i open-source, a i detalje o spomenutim Microsoftovim Shared Source licencama.
Za kraj, još par trivia za koje sumnjam da će se naći u Milijunašu, ali možda posluže u nekom specifičnom društvu (ili ipak ne). Shared Source inicijativa je objavljena 2001. godine, a prvi proizvod objavljen pod Shared Source licencom je Windows Installer Toolkit na SourceForgeu, koji se i dalje razvija. Statistika portala Port 25 je zanimljiva – 75% posjetitelja koristi Firefox, a 20% koristi UNIX ili Linux. Codeplex portal po podacima od 1.8.2007 ima 1973 aktivna open-source projekta i više od 31,000 registriranih korisnika. Eto, nije puno, al’ čovjeka veseli, a za sve ostalo bacite pogled u Schottovu originalnu svaštaru…
Microsoft kao platformska kompanija – Xbox 360
Čet, 12. Srpanj
Iako je gornji prijevod pomalo nespretan (platform company), iz principa ne želim bar naslove držati na engleskom. To je inače u Microsoftovom svijetu prava pomama, hrpa nerazumljivih termina, kriptičnih kratica, a u našoj okolini vlada esperanto kombinacija hrvatskog i engleskog. Vjerojatno to nije strano ni ostalim stranim IT tvrtkama u Hrvatskoj, ali zapravo i ne znam neke smislene alternative rečenicama poput „imam conf call“ ili „pošalji mi meeting request“ (možda „scheduliraj mi meeting?“, heh). Sad u igru ubacite hrpe kratica i stvar postaje nerazumljiva za nevine promatrače. Sjećam se na prvom sastanku u Microsoftu da nisam razumio apsolutno ništa, što je situacija koja se i danas ponavlja s novim ljudima u uredu, a posebno me zbunjivao termin H1 – „to ćemo u H1“. Radi se o prvoj polovici, odnosno halfu godine, pa imamo H1 i H2, ali imamo i četvrtine godine, odnosno quartere, Q1 do Q4. Zapravo je prejednostavno, ali to je jedno od mojih prvih sjećanja iz Microsofta…
No da se vratim na temu. Nisam pisao već nekoliko dana, malo duže od najavljenog, a razlog za to možda se može pronaći i u činjenici da mi je u ruke dopao novi Xbox 360. E sad, o Microsoftu kao platformskoj kompaniji već se napričalo dosta i sve više-manje stoji – od .NET-a kao platforme za izgradnju rješenja preko izdanja Windowsa pa sve do različitih serverskih proizvoda koji čine okosnicu nečijeg IT sustava na kojem se može dalje graditi. Doda li se tu još pojam ekosustav, što bi uključivalo različita third-party rješenja i partnere, dobiva se ogromna platforma koju je nemoguće izbjeći ili ne uzeti u obzir.
Kakve to veze ima s Xboxom 360? Pa, zapravo ne mogu skriti oduševljenje s cijelom tom stvari. Pritom ne mislim na igre (nikad nisam bio posebno strastveni gamer, igre na PC-u sam prestao prije recimo četiri godine, a stari Xbox nisam taknuo bar dvije), koje doista jesu fenomenalne i gotovo me tjeraju da nabavim plazmu i igram u HighDefinition načinu. Ne mislim ni na dizajn konzole i ostale „površne“ stvari. Oduševljava me cijeli koncept Xboxa 360 i njegove Xbox Live platforme, a evo i zašto.
Prvo da malo opet skrenem s teme – Xbox je naravno Microsoftov odgovor na Sonyev Playstation (i na druge konzole naravno, ali to je bio glavni konkurent kroz relativno kratku povijest). Prvo je bio Playstation 1 bez odgovora iz Microsofta, a zatim je izašao Playstation 2 koji je odgovor dobio u Xboxu. Problem je nastao u imenovanju sljedeće generacije – Playstation je dobio sufiks 3, a Xbox je mogao logično dobiti 2 (što bi očito kod kupaca stvorilo percepciju starije, lošije i neodgovarajuće konzole) ili preskočiti jedan broj i staviti sufiks 3 (što bi opet bilo malo smiješno, jer što, sljedeći će onda biti Xbox 5?). Rješenje je bilo da se doda potpuno novi broj, ali da bar ima tu trojku u sebi – rješenje je 360. Cijela ova priča ide zbog sljedećeg: trebalo se i naći razlog za naziv 360, a nađen je u krilatici „puni krug zabave“. Dosad mi se to činilo kao puko marketinško baljezganje, ali dok nisam dobio konzolu u ruke, nisam razumio što to zapravo znači. Pa evo, napokon, zašto Xbox apsolutno zasluženo nosi 360, kakve to veze ima s platformskom kompanijom i gdje je tu zabava za mene kao pojedinca.
1. Integracija Xboxa s drugim računalima. Xbox može služiti kao Media Center Extender, što znači da ako imate u kući Media Center uređaj, Media Center izdanje Windowsa, ili u mom slučaju, Windows Vistu Ultimate, Xbox povežete s računalom i s njega gledate filmove, slike, puštate glazbu… Poanta je da moj laptop inače nije spojen na receiver i zvučnike, nema ogroman monitor sa strane i gledanje videa na njemu je prava muka, a jedino zapravo služi za slušanje glazbe na nekim ojadnim zvučnicima za par stotina kuna. Ovako slušam glazbu preko pravog audio-sustava i gledam filmove na televiziji i sve radi besprijekorno. Podaci se streamaju preko mreže, a ja u dnevnoj sobi lupetam po kontroleru.
2. Integracija Xboxa s drugim uređajima. Ponekad mi se i ne da paliti laptop u drugoj sobi, i tu u igru dolaze USB portovi na Xboxu. Svu glazbu ionako držim na eksternom disku, a tu su i sve moje fotografije i poneki film. Eksterni USB disk samo ukopčam u Xbox i slušam glazbu s njega, gledam fotke i ostalo. Caka je da disk mora biti formatiran u FAT32, ali preživjet ću. Još jedna stvar – ako trebate u Xbox upisati neki tekst (lozinku, mail, bilo što), samo spojite neku USB tipkovnicu i počnite tipkati, nema više muke s kontrolerom.
3. Xbox Live kao servis. Ovaj dio mi je zapravo i najgenijalniji. Spojite se Xboxom na Internet (router, hub, direktno u modem preko PPPoE protokola) i prijavite na Xbox Live. Tamo imate svoje prijatelje, gledate što kad tko igra, uspoređujete rezultate, skidate demo igre, trailere, video zapise. Pomaže naravno ako imate DSL sa što više prometa, jer klik-klik-klik i imate novi demo spreman za igranje. Kako igrate, tako vam raste Gamer Score. Tu su još i Achievementi – svaka igra ima definiran određen broj uspjeha koje možete postići. Kako napredujete u pojedinoj igri, tako skupljate Achievemente i oni se dodaju na vaš konto. Zapravo, sve to ne služi ničemu osim da se uspoređujete s drugima i vidite koliko ste zapravo dobri i koliko ste zagrizli u cijeli taj svijet. Zvuči banalno, ali dok ne probate i pomislite „čekaj, otkud njemu 300, pa bolji sam od njega“, nećete znati koliko može biti zarazno. I onda na primjeru neke igre, recimo Project Gotham Racing (utrke autima) – kako završite neku stazu, skupite određeni broj kudosa za dobre poteze za vrijeme vožnje. Nakon utrke, ako ste spojeni s Xbox Liveom, dobijete rang listu koji ste u svijetu po broju bodova – jučer sam za neku stazu bio 69., o veselja i ponosa. I još jedna fora – neke igre na Xboxu preko Xbox Livea možete igrati s ljudima iz cijelog svijeta (ok, razumljivo) čak i ako vaši protivnici igraju na PC-u. Apsolutno zakon, ne toliko iz perspektive igrača (ima ionako dovoljno protivnika s Xboxom), već za Xbox Live i cijeli taj puni krug zabave – iz ovog se može samo učiti kako se širi platforma bez ograničenja.
4. Xbox Live za komunikaciju. Znači, imate svoje prijatelje preko Xbox Livea i s njima možete razmjenjivati poruke. Ako dobijete poruku dok igrate neku igru, iskočit će vam u desnom donjem kutu informacija o tome (slično Outlooku). Opa, pauza, odgovarate na poruku i tako u nedogled. No, to nije sve, s Xboxom se dobija i headset, slušalice i mikrofon. Uključite ga u svoj kontroler (koji je bežični) i započnite razgovor s prijateljem. Scenarij je sljedeći – igrate Gears Of War, ultimativnu Xbox pucačinu (bar dok ne dođe Halo 3), protiv prijatelja na Xbox Liveu i usput mu pričate, prijetite i sprdate njegov način igre. Kao da to nije dosta, može se kupiti dodatna kamera, pa uz sve to imate i video razgovor sa svojim protivnicima. Mrak. S obzirom da je Xbox namijenjen kućnim korisnicima, nema nikakve posebne konfiguracije, drivera, samo se uključi i radi.
5. Microsoft Points i naplata. Nisam mislio da ću to reći, ali ovo zaista zaslužuje svaku pohvalu. Ne govorim ovdje kao čovjek iz Microsofta, već kao netko tko iskreno misli da je ovakvo naplaćivanje izvedeno na najbolji mogući način. Ne nužno za same pojedince (jer uvijek možemo reći da bi najbolje bilo da je sve besplatno), već za samu platformu – iz ovog se, opet, može samo učiti. O čemu se radi? Uvedeni su Microsoft Points koji vrijede približno jedan US cent. Kupite ih bilo gdje (online, recimo, kreditnom karticom) i onda s njima možete kupovati stvarčice preko Xbox Livea. To mogu biti igre za Xbox Live Arcade (vidi dolje), mogu biti dodatni dijelovi za vaše igre (recimo, staze za Project Gotham Racing, nove aute). Fora je u tome što se i prije to moglo, samo što su transakcije morale biti minimalno 5 USD (zbog kreditnih kartica). Ovako uzmete recimo 2000 bodova i trošite – 50 bodova za stazu, 100 bodova za novi auto, 800 bodova za novu igru i slično. Prednost je što mi je, psihološki, puno lakše trošiti bodove koje sam već prije platio, ne moram stalno vaditi karticu, a mogu kupovati sitnice – apsolutni plus za platformu…
6. Xbox Live Arcade. Svi smo mi ionako počeli sa Commodoreom, Atarijem, Amigom ili bar 286-icom. Xbox Live Arcade donosi remakeove tih igara – našao sam Prince of Persia, koji ima sve one iste nivoe, iste daske koje se miču, sve isto, samo s modernom grafikom. Mrak. Kupovina tih igara ide preko Xbox Livea, možete besplatno skinuti demo svake igre ili ih pomoću Microsoft Pointsa kupiti – mislim da je cijena oko 800 bodova ili negdje 10 USD.
7. Microsoft XNA. Gdje bi bio ovaj post da nema bar malo programiranja? To je final touch na cijelu platformu. Microsoft XNA je platforma za izradu igara pod .NET Frameworkom. Olakšava štošta u razvoju igara (Darko je pisao o tome na svom blogu, imali smo o tome predavanje i na WinDaysima), cijela stvar je besplatna i omogućava izradu igara za Windowse. No za samo 99$ godišnje možete izrađivati igre i za Xbox. Zapravo, igre koje ste napravili za Windowse samo portate za Xbox, snimite na DVD i odnesete kod nekog da se divi vašim umijećima (ili neprekidnom prikazivanju vašeg imena na TV-u). Über-geeky! Naplatu od 99$ USD apsolutno podržavam, ne može baš sve biti besplatno, a to je zapravo i kikiriki za nekog tko želi razvijati igre. Dosad je to bilo rezervirano samo za profesionalne studije, a ti paketi za izradu igara su koštali pravo malo bogatstvo i predstavljali pravu investiciju tvrtke, a danas je to dostupno malom od Vesne koji nešto prtlja po kompjuteru.
Činjenica je da Xbox 360 imam relativno kratko, pa će me ovo oduševljenje možda brzo proći. No sve ovo vrijedi proučiti i iz toga naučiti kako širiti platformu, kako je postaviti na noge i kako dizati hype. Ne znam da li Playstation 3 ima ovakav neki „Live“ online sustav, ali bez toga više ni ne mogu zamisliti igranje. Na tržištu u svijetu Nintendov Wii rastura zbog svoje cijene i kontrolera osjetljivog na pokret, ali dugoročno, apsolutno bih stavio svoj novac na Xbox Live i cijeli taj „puni krug zabave“ i integracije. Odlično je napravljen sustav naplate, dodatnih usluga, proširivosti platforme i to je koncept kojeg će definitivno drugi kopirati.
P.S. Ovaj blog je upao u Blogariat i ovo je moj prvi post koji će, nadam se, tamo biti prenesen. Živjeli!
P.P.S. Sad sam vidio da nemam nijedan link u ovom blogu – prelijen sam nakon ovoliko teksta sad stavljati još i neke linkove kad sve možete i sami naći ako vas zanima. Krenite od xbox.com i zatim bespućima a hrefova…